Reciklažna dvorišta

U Hrvatskoj i u praksi EU postoje različite vrste reciklažnih dvorišta:

Stalna (fiksna) reciklažna dvorišta

Trajno su smještena na jednoj lokaciji, obično u sklopu komunalnog poduzeća ili u blizini naselja. Imaju ograđeni prostor, nadstrešnice, kontejnere za različite vrste otpada, vagu, administrativni prostor i educirano osoblje. Posjeduju veliki kapacitet za prihvat otpada i mogućnost preuzimanja širokog spektra otpada (od papira do opasnog kućanskog otpada). Imaju stalno radno vrijeme.

Primjeri otpada: papir, plastika, staklo, metali, glomazni otpad, biootpad, EE-otpad, opasni kućanski otpad, gume, građevinski otpad u manjim količinama.

Mobilna reciklažna dvorišta

Privremeno se postavljaju na unaprijed dogovorenim lokacijama ili su u obliku specijaliziranih vozila. Građani ne moraju putovati do stalnog dvorišta što je posebno korisno u udaljenim naseljima ili prigradskim područjima., ali su kapaciteti puno manji. Potiče se veći broj ljudi na odvajanje otpada.

Primjeri otpada: EE-otpad, baterije, žarulje, papir, plastika, staklo, manja količina opasnog otpada.

Privremena sabirna mjesta

Postavljaju se sezonski ili povremeno, npr. za vrijeme akcija čišćenja okoliša. Služe za privremeno prikupljaju specifične vrste otpada na području gdje stalno reciklažno dvorište nije dostupno.

Primjeri otpada: glomazni otpad, zeleni otpad (granje, lišće), stare gume.

Prema Zakonu o gospodarenju otpadom (NN 84/21), svaka jedinica lokalne samouprave mora osigurati barem jedno stalno reciklažno dvorište ili mobilno rješenje dostupno svim stanovnicima.

Reciklažno dvorište služi:

• Za odvojeno prikupljanje otpada koji se ne odlaže u ulične spremnike (npr. glomazni, opasni, elektronički otpad).
• Za smanjenje količine otpada koji završava na odlagalištima.
• Za sigurno zbrinjavanje opasnih tvari koje ne smiju dospjeti u prirodu.
• Za povećanje stope recikliranja i oporabe na razini lokalne zajednice.

Vrste otpada koje se mogu predati u reciklažno dvorište ovise o lokalnoj odluci, ali u pravilu uključuju:

• Reciklabilni otpad: papir, karton, plastika, staklo, metali
• Električni i elektronički otpad (EE-otpad): kućanski aparati, računala, mobiteli, televizori
• Glomazni otpad: stari namještaj, madraci, tepisi
• Opasni kućanski otpad: baterije, boje, lakovi, pesticidi, sredstva za čišćenje, motorna ulja
• Biootpad: trava, lišće, granje
• Tekstil: odjeća, posteljina, obuća
• Gume: osobna vozila (do određene količine godišnje)

Ne primaju se:

• Miješani komunalni otpad
• Građevinski otpad (veće količine šute, betona, cigle)
• Automobili i dijelovi vozila

1. Informiraj se o lokaciji najbližeg reciklažnog dvorišta i radnom vremenu.
2. Razvrstaj otpad kod kuće – papir odvoji od plastike, EE-otpad od opasnog otpada.
3. Donesi otpad tijekom radnog vremena – provjeri raspored rada.
4. Javi se djelatniku –evidentirat će vrstu i količinu otpada.
5. Odloži otpad u označeni spremnik – po uputi djelatnika.
6. Zadrži potvrdu – u nekim slučajevima može biti potrebna (npr. dokaz o zbrinjavanju opasnog otpada).

Otpad iz reciklažnog dvorišta se:

• Sortira – kako bi se odvojile čiste frakcije (papir, metal, plastika, staklo…)
• Priprema za reciklažu – čišćenje, baliranje, usitnjavanje
• Šalje na oporabu – kompostiranje biootpada, energetska oporaba RDF goriva
• Sigurno zbrinjava – opasni otpad ide u ovlaštene tvrtke koje provode neutralizaciju.

• Zakonska obveza: Svaka jedinica lokalne samouprave mora osigurati barem jedno reciklažno dvorište.
• Financiranje: Reciklažna dvorišta se često grade uz sufinanciranje EU fondova i nacionalnih potpora.
• Korištenje za građane: besplatno za kućanstva koja uredno plaćaju uslugu odvoza otpada.

• Ekološke: manje zagađenja zraka, tla i vode.
• Ekonomske: smanjenje troškova odvoza miješanog otpada, mogućnost prihoda od prodaje sekundarnih sirovina.
• Društvene: podizanje svijesti građana.

• Koprivnica: reciklažno dvorište smješteno uz kompostanu – smanjenje troškova transporta.
• Prelog: organizirane edukacije i radionice za građane, što je povećalo stopu odvajanja otpada.
• Skandinavske zemlje: reciklažna dvorišta gdje građani mogu i kupiti predmete iz centara ponovne uporabe.

• Je li korištenje reciklažnog dvorišta besplatno?

Da, za kućanstva je besplatno, pod uvjetom da redovito plaćaju odvoz otpada.

• Mogu li donijeti građevinski otpad?

Samo u malim količinama – veće količine predaju se ovlaštenim tvrtkama ili na posebno opremljenim lokacijama.

• Što ako ne znam gdje odložiti neku vrstu otpada?

Djelatnik reciklažnog dvorišta će pomoći i uputiti na pravi spremnik.

Što više građana koristi reciklažna dvorišta – to je manja količina otpada koja završava na odlagalištima i to je zajednica čišća, zdravija i održivija.